DETALJI NOVOSTI

29.02.2008.

Bez radosti – 1. dio članka o depresiji

Bog je osnova svih istinskih užitaka i radosti življenja. I što je najbolje On nije škrt u toj radosti, već jedva čeka da nam ju pokaže, pokloni i na nju nas nauči: „Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.“ (Psalam 16:11)

Život bez užitaka (onih istinskih i ispravnih) je život bez punine Boga. Neprijatelju je naša radost u Bogu i upće u životu omiljena meta. On nam nastoji ukrasti blagoslove, gdje god mu mi dopustimo, a umjesto istinske radosti življenja podmetnuti isprazne i tjelesne užitke koji se kasnije pretvore u tugu i malaksalost. U ovo tehnološki ubrzano a moralno usporeno doba, jedno od bitnih oružja tame je depresija.

Po medicinskoj definiciji depresija (klinička) je psihijatrijski poremećaj karakteriziran osjećajem bespomoćnosti, izgubljenosti, krivnje, usamljenosti i besperspektivnosti, evidentira se gubitkom zanimanja za uobičajene aktivnosti te smanjenjem osjećaja zadovoljstva i užitka.

U Hrvatskoj je depresija jedan od najbrže rastućih zdravstvenih poremećaja. Od bolesti koja se donedavno pojavljivala u 5% psihičkih poremećaja, prerasla je u takvu bolest koja danas pogađa 50% psihički oboljelih ljudi. Premda je jedan od razloga depresije kod nas bio rat, izvor depresije danas je također stres na poslu i općenito nezdrav način života gdje postoji nesrazmjer između naših očekivanja i trenutnih mogućnosti.

Procjena je da u Hrvatskoj godišnje od depresije pati 250.000 ljudi, a najviše obolijevaju oni između 25. i 30. godine života (baš za najproduktivnijih godina života). U 77% slučajeva, oboljeli od depresije imaju barem još jedan mentalni poremećaj. Iako doktori i farmaceuti objašnjavaju depresiju isključivo kao fizički (a ne duhovno) uvjetovanu bolest, čak i oni tvrde da je za to odgovoran neispravan način života.

Za liječenje depresije u SAD se godišnje troši oko 53 milijarde dolara. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. postati drugi javno-zdravstveni problem u svijetu, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti.

Mnogi će reći da smo mi kršćani zato blagoslovljeni, jer naš Bog nije Bog depresije, već radosti i života. I u pravu su. Isus nam i danas govori „Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se i učite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ćete naći pokoj svojim dušama, jer jaram je moj sladak, a moje breme lako.“ (Matej 11:28-30) Velik broj kršćana se zavarava da njih depresija ne može pogoditi. Depresija u nekom od svojih oblika nas dotiče sve, bilo direktno kroz naša „lošija“ raspoloženja, ili indirektno kroz rodbinu i prijatelje koji pate.

Jedna crkva u Kentuckyu je provela ispitivanje svojih dugogodišnjih članova (brojem: 1.145) na temu depresije.

– Značaj broj ispitanika (30%) je priznalo da su u jednom periodu svog života imali dijagnosticiranu depresiju ili sličnu mentalnu bolest. Čak 43% ispitanih je u svom životu koristilo anti-depresive, a 20% se liječilo psihoterapijama.

– Čak 51% imaju članove obitelji kojima je depresija dijagnosticirana. Vjerujem da velik dio depresija jeste duhovno naslijeđe tih vjernika kojeg oni nikako da se riješe.

– Ono što je alarmantno je količina nevjere u Božju intervenciju u slučajevima depresije. Čak 79% ispitanih vjernika ne vjeruje da se mentalne bolesti mogu liječiti bez lijekova, mada 58% vjeruje da nisu sve mentalne bolesti uzrokovane biološkim, genetskim ili kemijskim poremećajima (već neke i duhovno). Čak 92% njih vjeruje da depresija nije izazvana pomanjkanjem vjere u Boga, a 59% tvrdi da demonske sile ne mogu biti uzrokom depresije. 73% vjeruje da molitva i vjera u Boga nisu same u sebi dovoljne da izliječe depresiju.

83% ispitanih je izjavilo da depresija nije stvar odluke pojedinca, pa si prema tome on i ne može vjerom u Boga pomoći.

– Na posljednje pitanje, da li vjeruju da njihova crkva dovoljno brine o vjernicima koji imaju problema s depresijom, članovi te crkve (a jedne od rijetkih koja otvoreno ispituje temu depresije u kršćana) su u 89% odgovorili negativno.

Ova crkva nije jedinstvena po ničemu, osim možda po priznanju problema. Čak je još mnogo gorih crkava. Većina je religija svijeta (pa i kršćanskih, nažalost) koje u svojim službama propagiraju tišinu ili neku vrst sjete, kao vid unutarnjeg mira. Mnoge religije žrtvu Bogu pridaju u fizičkoj i duhovnoj patnji i trpljenju, mada Bog od nas traži samo žrtvu iz radosti. Pa ne čudi što službe nekih religioznih kršćanskih crkvi nalikuju odredu patnika koji kleče na tvrdom da bi osjetile bol u koljenima, dok njihovi svećenici „jauču“ slavu Bogu kao da je isti umro. Naš Bog je živi Bog, i ako mu radosni ne dolazimo, ne dolazimo mu nikako. Jako je mnogo onih koji vjeruju da naše grijehe otkupljujemo pokorom i patnjom pred Bogom – a istina je da bez vjere tako tek kupujemo nove grijehe, jer Bog je poslao svog Sina, da plati sve naše grijehe – a nas otkupi u radost i život. On je to uistinu i učinio, pa nije li to Radosna vijest?

Depresija je uistinu ozbiljan teret kojeg mnogi kršćani nose u svom životu. Zato i ne čudi to da postoji jako veliki broj kršćanskih Internet foruma na kojima se raspravlja, nudi i daje pomoć kršćanima koji pate od depresije. Ja sam jedan takav našao na stranici christianforums.com, gdje pišu i neki kršćani koji su se više puta pokušali ubiti zbog depresije.

Mene je iznenadio jedan brat u Kristu kada mi je rekao da je on patio od depresije. Svoju bolest opisao je kao frustraciju uslijed težnji za nečim što ne može imati. I nisu te težnje nerealne, već normalne stvari poput posla, braka i društva. Nemogućnost dolaska do istih, u njemu je prouzročila tjeskobu i anksioznost. On se i danas bori protiv depresije i u tome je sve uspješniji kako raste u vjeri, koju vidi kao jedini lijek protiv depresije i straha.

Premda nam naš put često zna biti težak uvijek se trebamo prisjećati da je evanđelje radosna vijest : ), a u radosti nema mjesta za tugu i depresiju. Isusovo breme je lagano breme, jer naša duhovna pleća nisu zamišljena da nose teški teret bezvoljnosti. Bog je nama dao obećanje: „A vama koji se Imena moga bojite sunce pravde će ogranuti sa zdravljem u zrakama, i vi ćete izlaziti poskakujući kao telad na pašu.“ (Malahija 4:2)

 

Autor: I. B.

PODIJELI ČLANAK