Ovo je vrijeme kakvog još nije bilo. Specifično vrijeme u kojem iščitavamo znakove vremena opisane u Svetom Pismu kao one koji svjedoče o skorom drugom dolasku Isusa Krista. Kako izgleda 2020. godina? Epidemija corona virusa zahvatila je cijeli svijet. Nema apsolutno niti jedne zemlje koja je ostala pošteđena. Odjednom su zatvorene škole, ugostiteljski objekti, tvornice, pa čak i crkve. Mnogi su preko noći ostali bez posla. Strah je zavladao među ljudima. Vlade zemalja snalaze se kako znaju da ublaže posljedice ograničenog života, takozvanog lockdowna. Uza sve to naš Zagreb je pogodio i potres magnitude 5,5 po Richteru. Gotovo svakodnevno slušamo ili čitamo o manjim ili većim podrhtavanjima tla ovdje ili ondje. Svjedoci smo ekstremnih prirodnih katastrofa: velikih oluja, tuče, požara… Svijet kakvog poznajemo, način života kakvog poznajemo, nestaju pred nama. Ne možemo, a da se ne zapitamo: “Isuse, je li tvoj dolazak na samim vratima?”
Mi, koji slijedimo Krista, razumijemo da znaci vremena u kojem živimo ukazuju na skori Isusov dolazak, njegov drugi dolazak, pa ipak se pitamo: “Zar je zaista to vrijeme pred nama, zar još za našega života? Jesmo li generacija koja će imati tu čast da doživi posljednja vremena, da doživi progonstvo, žig zvijeri i slavni dolazak Sina Čovječjega i Uznesenje?” Kažem čast, premda mnogi strahuju od onoga što će zadesiti svijet i od onoga kroz što će morati proći kako bi ostali vjerni do kraja. Svejedno, to je tako veličanstveno vrijeme i samo jedna generacija će doživjeti i proživjeti silne događaje tog vremena. I ne bojmo se jer nas naš Gospodin neće ostaviti i neće zapustiti nego će nam dati snagu da ustrajemo do kraja! Što nam je činiti?
U prvom redu paziti na svoje srce, čuvati svoje srce! Da ne otvrdne od straha, od tjeskobe, od neizvjesnosti. Bog nas poziva na budnost i bdijenje. Bdijenje u postu i molitvi. Budnost da ostanemo vjerni Bogu i Božjoj Riječi. Bog nas upozorava da ne nasjedamo na đavolske zamke koje sotona postavlja pred nas kako bismo odvratili pogled sa Boga, Isusa Krista, našeg Spasitelja i tako postali lagani plijen za đavla.
Bog nas poziva da zaštitimo svoj um od sotonskih strijela straha i malodušnosti tako što ćemo ispuniti svoje misli Kristovim mislima, Riječju Božjom. Više nego ikada trebamo čitati Bibliju, više nego ikada moliti, biti blizu Bogu, našem Isusu Kristu! Božja Riječ kaže: “Pazite sami na se da vam srca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjeskobnih briga za život, da vas ne uhvati iznenada onaj dan kao zamka, jer će doći na sve stanovnike cijele zemlje. Bdijte i molite svaki čas, da biste mogli umaći svemu onomu što se ima dogoditi i održati se pred Sinom Čovječjim” (Luka 21:34). Tjeskobne brige za život nisu za kršćane, nisu zapravo ni za koga. Bog nam daje svoju Riječ da, ako se oslonimo na njega, ako najprije tražimo Kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, On će nam nadodati sve što nam je potrebno za život.
Za sve koji ne poznaju Krista i nisu spašeni sada je trenutak da se okrenu Gospodinu Isusu Kristu i da ga upoznaju. Da prime spasenje i postanu djeca Božja. “A svima koji ga primiše dade vlast da postanu djeca Božja” (Ivan 1:12).
Jer, vremena je malo, istječe ovo vrijeme milosti. Bog strpljivo čeka jer ne želi da se itko izgubi. Ipak, na crti ljudske povijesti bliži se kraj ove dispenzacije, dispenzacije milosti. Doba u kojem Duh Sveti svjedoči u srcima ljudi: Isus Krist je Spasitelj. Pokajte se i izmirite s Bogom po jednom, po kojemu se jedinom čovjek može spasiti, po Isusu Kristu, Sinu Božjemu. Dolaskom Isusa Krista to će razdoblje završiti. Drugi dolazak Isusa Krista, taj slavni događaj, kulminacija je ljudske povijesti. Ali taj događaj neće imati jednako značenje za sve ljude.
Za spašene, krvlju Kristovom otkupljenu djecu Božju, Crkvu Isusa Krista, Gospodinov dolazak znači njihovo uznesenje u nebesku slavu!
Za Izrael, konačno otkupljenje Božjeg naroda.
Za narode svijeta koji se nisu spasili jer su odbacili Spasitelja i pruženu ruku milosti, Isus dolazi kao sudac.
Zato, stojmo čvrsto! Božja obećanja su predivna i glase: “Da i amen!” Stremimo prema nebeskoj domovini jer tamo je bolje, tamo je predivno.
“I opazih kako Sveti grad – novi Jeruzalem – silazi od Boga s neba, opremljen “poput zaručnice koja je nakićena” za svog muža. Tada čuh jak glas što dolazi od prijestolja kako viče: ‘Evo stana Božjeg među ljudima! On će stanovati s njima: oni će biti njegov narod, i on sam, Bog bit će s njima. On će otrti svaku suzu s njihovih očiju. Smrti više neće biti; neće više biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijet prođe'” (Otkrivenje 21:2-7).
Autorica: Katarina Šošić
