Stari zavjet sadrži 60 opširnijih mesijanskih proročanstava i približno 270 manjih koja su se obistinila u jednoj osobi, Isusu Kristu. Dobro je pogledati sva ta proroštva! Isus se stalno pozivao na starozavjetna proročanstva kojima je potvrđivao svoje tvrdnje da je Mesija. U Posl. Galaćanima 4.4 piše: “Ali kada dođe punina vremena, posla Bog svoga Sina, rođena od žene, rođena pod Zakonom.” Ovdje se spominju proročanstva koja su se obistinila u Isusu Kristu.
“I poče od Mojsija te, slijedeći sve proroke, protumači im što se na njega odnosilo u svim Pismima” (Luka 24.27). Isus im je rekao: “Ovo je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama. Trebalo se ispuniti sve što je o meni pisano u Mojsijevu zakonu, u Prorocima i Psalmima” (Luka 24.44). Rekao je i ovo: “Jer kad biste vjerovali Mojsiju, vjerovali biste i meni. On je, naime, o meni pisao” (Ivan 5.46,47). “Abraham, otac vaš, treptio je od radosti u želji da vidi moj Dan” (Ivan 8.56). Apostoli i novozavjetni pisci stalno su govorili o ispunjenim proročanstvima da podupru Isusove tvrdnje da je Božji Sin, Mesija, Spasitelj. “Ali Bog je tako ispunio što bijaše unaprijed navijestio preko svih proroka, da će njegov Mesija (Krist) trpjeti” (Djela ap. 3.18). “Pavao, po svom običaju, uđe onamo te je tri subote raspravljao s njima na temelju Pisama, tumačeći i dokazujući kako je trebalo da Mesija trpi i uskrsne od mrtvih. A taj Mesija – govorio je – jest Isus koga vam ja navješćujem.”(Djela ap. 17.2,3) “Predao sam vam najprije ono što sam primio: da je Krist, suglasno Pismima, umro za naše grijehe (drugim riječima, Kristova je smrt prorokovana u Starome zavjetu), da je pokopan, da je treći dan, suglasno Pismima, uskrsnuo” ( 1 posl. Korinćanima 15.3,4).
Stari zavjet sadrži 60 opširnijih mesijanskih proročanstava i približno 270 manjih koja su se obistinila u jednoj osobi, Isusu Kristu. Dobro je pogledati sva ta proroštva koja su se ispunila u Isusu kao dio njegova imena i “adrese”. Možda nikad niste shvatili koliko su važne pojedinosti vašeg imena i “adrese” – a ipak vas te pojedinosti razlikuju od šest milijardi ljudi koji nastanjuju ovaj planet.
Adresa u povijesti
Bog je s najvećom preciznošću i napisao u povijesti “adresu” svojega Sina kako bi ga izdvojio kao Mesiju, Spasitelja čovječanstva, od bilo koga tko je ikad živio na ovom planetu – u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ta “adresa” može se naći u Starome zavjetu, u dokumentu pisanome u razdoblju dužem od 1000 godina, koji sadrži više od 300 navoda u vezi s Isusovim dolaskom na zemlju. Prema računu vjerojatnosti, šanse da se u jednoj osobi ispuni svih 48 proročanstava su svega jedan naprema deset na 157 potenciju (ili 1:10157)
To je još složenije ako se uzme u obzir činjenica da su sva proročanstva o Mesiji iznesena najmanje 400 godina prije nego što se on pojavio. Neki će prigovoriti da su ta proročanstva napisana nakon Kristova doba i tako prilagođena da se čini kao da se poklapaju s njegovim životom. To bi moglo zvučati logično, sve dok ne shvatite da je Septuaginta, grčki prijevod Staroga zavjeta s hebrejskoga, a nastao oko 150-200 godine prije Krista. Taj grčki prijevod pokazuje da je postojao vremenski razmak od najmanje 200 godina izmedu zapisanog proročanstva i njegovoga ispunjenja u Kristu.
Možemo sa sigurnošću reći da je Bog napisao tu “adresu” u povijesti koju je mogao ispuniti jedino Mesija. Bilo je oko četrdeset pretendenata na ime židovskog Mesije. Ali samo jedan – Isus Krist – pozvao se na ispunjeno proročanstvo kako bi potkrijepio svoje tvrdnje, jedino njegove vjerodajnice podupiru proročanstva.
Koje su pojedinosti spomenute u proročanstvima? Koji su događaji morali prethoditi pojavi Božjega Sina?
Na početku moramo zaviriti unatrag, u Knjigu Postanka 3.15. Tu nalazimo prvo mesijansko proročanstvo. U cijelome Svetom pismu samo je jedan Čovjek rođen od “sjemena ženina” – svi su drugi rođeni od sjemena muškarčeva. Tu se spominje Onaj koji će doći na svijet i razbiti djela Sotone (“glavu satirati”) .
U Knjizi Postanka u 9. i 10. poglavlju ta se “adresa” još više suzuje. Noa je imao tri sina, Šema, Hama i Jafeta. Danas svi narodi mogu tražiti svoje korijene u toj trojici. Ali, tom izjavom Bog je uspješno izbacio dvije trećine ljudi iz mesijanske linije. Mesija će doći izmedu Šemova potomstva. Slijedeći dalje, dolazimo do godine 2000. prije Krista. Tu nalazimo kako Bog poziva čovjeka imenom Abraham da ode iz Ura kaldejskoga. S Abrahamom je Bog bio još određeniji izjavljujući da će Mesija biti jedan od njegovih potomaka (Postanak 12; 17; 22). Svi će narodi na zemlji biti blagoslovljeni kroz Abrahama. Kad je Abraham dobio dva sina, Izaka i Jišmaela, mnogi su Abrahamovi potomci bili isključeni kad je Bog odabrao njegova drugog sina Izaka (Postanak 17; 21).
Izak je imao dva sina, Jakova i Ezava, i zatim je Bog odabrao Jakova (Postanak 28; 35.10-12; Brojevi 24.17). Jakov je imao dvanaest sinova od kojih je nastalo dvanaest Izraelovih plemena. Zatim je Bog izdvojio Judino pleme za svoj mesijanski cilj i isključio jedanaest dvanaestina Izraelovih plemena. I od svih obitelji u Judinom plemenu samo je Jišajeva obitelj bila Božji izbor (Izaija 11.1-5). Tu se već nazire složenost te vjerojatnosti. Jišaj je imao osmero djece i kako čitamo u 2 Samuelovoj 7.12-16 i u Jeremiji 23.5, Bog je isključio sedam osmina Jišajeve obitelji iz mesijanske loze: čitamo da će Božji čovjek biti ne samo rođen od ženina sjemena, potjecati od Šema, od židovske rase, od Izaka, Jakova, iz Judina plemena, nego će biti i iz Davidova doma.
Proročanstvo iz 1012. godine prije Krista (Psalam 22.6-18; Zaharija 12.10; usporedi s Posl. Galaćanima 3.13) također pretkazuje da će ruke i stopala tog Čovjeka biti probodene (tj. bit će raspet). Taj opis napisan je 800 godina prije nego što su Rimljani izvršili taj okrutan čin.
Izaija (7.14) dodaje da će biti rođen od djevice: prirodno rođenje, ali nadnaravno začeće, postupak izvan moći ljudskog planiranja i upravljanja. Nekoliko proročanstava u Izaiji i Psalmima (Izaija 8.14; 28.16; 49.6; 50.6; 52.53; 60.3; Psalam 22.7,8; 118.22) opisuje društvenu klimu i način na koji će se ljudi suočiti s Božjim čovjekom. Njegov narod, Židovi, odbacit će ga, a pogani će povjerovati u njega. Doći će i njegov preteča (Izaija 40.3; Malahija 3.1), glas u pustinji, onaj koji će pripremiti put Gospodinu, Ivan Krstitelj.
Trideset srebrnjaka
Uočite takoder i sedam ogranaka tog proročanstva (Zaharija 11.11-13; Psalam 41; usporedi s Jeremija 32.6-15 i Matej 27.3-10) koji još više suzuje cijeli slučaj. Bog ističe da će Mesija biti (1) izdan, (2) od prijatelja, (3) za trideset (4) srebrnjaka bačenih (5) na pod (6) Hrama da se njima (7) kupi lončarova njiva.
U Miheju 5.2 Bog je isključio sve gradove svijeta i izabrao baš Betlehem, s manje od 1000 stanovnika, kao rodno mjesto Mesije.
Zatim je nizom proročanstava odredio i vrijeme pojave tog Čovjeka. Na primjer, u Malahiji 3.1 i ostalim četirima starozavjetnim navodima (Psalam 118.26; Daniel 9.26; Zaharija 11.13; Hagaj 2.79) Mesija će se pojaviti dok još bude postojao Hram u Jeruzalemu. To ima veliko značenje kad shvatimo da je Hram razoren 70. godine poslije Krista i otada još nije obnovljen.
Točna linija, mjesto, vrijeme i način rođenja; odnos naroda prema njemu i izdaja; način njegove smrti. To su samo djelići stotina pojedinosti koje čine “adresu” koja obilježava Božjega Sina, Mesiju, Spasitelja svijeta.
Prigovor: takvo ispunjeno proročanstvo je samo slučajno
“Pa ispunjenje tih proročanstava možete naći u slučaju Johna Kennedyja, Martina Luthera Kinga, predsjednika Nasera i drugih”, odgovara kritičar.
Da, jedno ili dva takva proročanstva možda se mogu primijeniti i na druge osobe, ali ne svih 60 glavnih proročanstava i 270 sporednih. Zapravo, nađete li koga, osim Isusa, živoga ili mrtvoga, na kojega bi se mogla odnositi barem polovica tih proročanstava u vezi s Mesijom, objavljena u knjizi Freda Johna Meldaua, “Messiah in Both Testaments” (Mesija u oba zavjeta), izdavačka kuća Christian Victory Publishing, dat će vam nagradu od 1000 dolara.
Harold Hartzler, član Američke znanstvene udruge (American Scientific Affiliation), u predgovoru knjizi Petera W. Stonera piše: “Rukopis ove knjige Science speaks (Znanost govori) pomno su pregledali članovi Odbora Američke znanstvene udruge i Izvršnog odbora te udruge koji su ustanovili da je, općenito uzevši, pouzdan i točan glede znanstvenih podataka. Matematičke analize koje sadrži temelje se na načelu računa vjerojatnosti, što je potpuno točno, a profesor Stoner primijenio je ta načela na pravilan i uvjerljiv način”.
Navedene su vjerojatnosti uzete iz te knjige da pokažu kako nije moguća nikakva slučajnost prema načelima računa vjerojatnosti. Stoner kaže, primjenjujući suvremenu metodu računa vjerojatnosti na osam proročanstava, “kako je mogućnost da bi neki čovjek mogao živjeti do današnjeg dana i ispuniti svih osam proročanstava 1:1017”. To bi bilo 1 naprama 100, 000, 000, 000, 000.000. Da bi nam pomogao shvatiti tu klimavu vjerojatnost, Stoner je to slikovito prikazao ovim primjerom: “Uzmimo 1017 srebrnih dolara i rasprostrimo ih po cijeloj državi Teksas. Njima bi se prekrilo cijelo to područje u visinu veću od pola metra. Označimo sada jedan srebrni dolar crvenom bojom i temeljito izmiješajmo svu količinu na cijelom području. Zavežite oči čovjeku i recite mu da se kreće kuda god želi, ali mora pronaći označeni srebrni dolar i reći da je to onaj pravi koji se traži. Kakve su šanse da pronade upravo taj dolar? Iste kao i proroci kad su napisali tih osam proročanstava, koja su se obistinila u jednom čovjeku, od njihova doba do današnjeg dana, s time da su ih oni pisali nadahnuti samo vlastitom oštroumnošću.
Ta su proročanstva bila ili nadahnuta Bogom ili su ih proroci pisali prema vlastitom nadahnuću. U zadnjem slučaju imali bi samo jednu šansu i 1017 da se ona ispune u bilo kojem čovjeku, ali ona su se ispunila u Isusu Kristu. To znači da ispunjenje tih osam proročanstava već samo po sebi govori kako je Bog nadahnuo pisanje tih proročanstava kojima nedostaje jedna mogućnost naprema 1017 da budu apsolutna.
Još jedan prigovor
Kritičari iznose i ovaj prigovor i kažu da je Isus svojevoljno nastojao ispuniti židovska proročanstva. Taj se prigovor čini uvjerljivim sve dok ne shvatimo da su mnoge pojedinosti u vezi sa Mesijinim dolaskom bile izvan domašaja ljudskog nadzora. Na primjer, mjesto rođenja. Kao da čujem Isusa u Marijinoj utrobi dok jaše na magarcu: “Mama, nećemo uspjeti…” Kad je Herod upitao književnike i glavne svećenike: “Gdje se treba roditi Krist?” oni su odgovorili: “U Betlehemu judejskome, jer je ovako pisao prorok…” (Matej 2.5) Vrijeme njegova dolaska. Način njegova rođenja. Judina izdaja i cijena izdaje. Način njegove smrti. Ponašanje naroda prema njemu, ruganje, pljuvanje, promatranje. Bacanje kocke za njegovu haljinu. Haljina koja nije bila rastrgnuta, itd. Polovica proročanstava bila je izvan dosega njegova izbora. On nije mogao planirati da se rodi u Šemovoj lozi, da bude Abrahamov potomak itd. Nije onda ni čudno da su se Isus i njegovi apostoli pozivali na ispunjenje proročanstava kako bi potkrijepili svoje tvrdnje.
Zašto se Bog upetljao u sve te nevolje? Smatram da je htio da Isus ima sve moguće “potvrde” koje su mu bile potrebne kad je došao na ovaj svijet. A ipak nas najviše oduševljava činjenica da je došao promijeniti ljudske živote. On je sam dokazao ispravnost stotina starozavjetnih proročanstava koja se odnose na njegov dolazak. Jedino on može ispuniti najveće proročanstvo onima koji će prihvatiti obećanje novoga života: “Dat ću vam novo srce, nov duh udahnut ću u vas!” (Ezekiel 36.26-28) “Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo” (2 Korinćanima 5:I7).
Više o temi potražite ovdje.
Autor: Josh McDowell
