DETALJI NOVOSTI

05.07.2018.

Kultura milosrđa

Lijepo mi je kad u krugu svojih prijateljica koje su majke osjećam da postoji darežljivost. Prikladno je za Tijelo Kristovo i veliki je blagoslov živjeti po Božjim principima. Blagoslovljeno je primiti i veliki je blagoslov davati. Dok gledam svoj dom, često pronalazim stvari koje su rezultat velikodušnosti drugih, od kojih su mnogi u sličnim financijskim i životnim okolnostima kao i ja. Uistinu je fascinantno kako, kad svi dijelimo, sve naše potrebe budu ispunjene. Upravo u tome leži tajna Božje ekonomije. Biblijski zapis ovako opisuje ranu crkvu: “A svi koji su vjerovali bijahu zajedno i sve im bijaše zajedničko. I prodavali bi posjede i imovinu i dijelili ih svima, kako bi komu trebalo” (Djela Apostolska 2:44-45).

Moja je privilegija da sam iskusila ovu vrstu zajednice na različitim razinama tijekom svoje šetnje s Isusom. To je nevjerojatno ispunjenje, radostan i prekrasan način življenja. Netko je prvo podijelio sa mnom, netko me je ljubio prvi i žrtvovao se za mene. Netko me je prvi put blagoslovio odjećom, hranom, krevetom, i to ne zbog toga jer je mislio da će to biti vraćeno ili naplaćeno, već zbog toga što je ta osoba bila obuzeta i dotaknuta ljubavlju Kristovom.

“I kako hoćete da ljudi vama čine, tako činite i vi njima. I ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam je blagodat? Ta i grješnici ljube one koji njih ljube. I ako činite dobro onima koji vama dobro čine, kakva li vam je blagodat? Ta i grješnici to isto čine. I ako pozajmljujete onima od kojih se nadate da ćete nazad primiti, kakva li vam je blagodat? Ta i grješnici grješnicima pozajmljuju da jednako nazad prime.” (Luka 6:31-34).

Moja reakcija na tu ljubav je da i ja volim druge na isti način. Moje prijateljice, naučile su me da budem velikodušna. Ali čak i da nisam naučila o kulturi milosrđa od prijateljica, čak i da ne postoji ovakva vrsta kulture, Bog bi u svoje vrijeme nagradio takvu darežljivost. No, zbog našeg novog života u Kristu, jedna mala iskra, jedan vjerni plamen velikodušnosti, može promijeniti srca i oblikovati kulturu. Zapravo, vrlo često tako i bude. Jedan vjerni darivatelj može blagosloviti i utjecati na toliko drugih. Ali kako to počinje? Mislim da počinje s osobom koja kaže: “Bože, što trebam učiniti sa svojim stvarima?” Tko zatim posluša Boga otvorenog srca, započinje s vjerom da će Bog sve providjeti i žrtvuje se te daruje ono što bi se inače moglo prodati ili jednostavno zadržati za sebe i dalje uživati u tim stvarima. Ponekad to znači otpuštanje stvari koje smo sačuvali za “slučajnu bebu” ili bilo koji drugi budući scenarij.

“Ima takvih koji dijele, a imaju sve više; a tko štedi pretjerano, sve bliže je oskudici” (Izreke 11:24).

Darežljivo davanje dolazi od pouzdanja i vjerovanja Bogu. Dopustite da vas izazovem da stavite Boga na test, i da testirate sebe! Odvojite trenutak za molitvu i vidite imate li priliku da budete darežljivi, posebno prema drugom kršćaninu, ali i prema onima koji još ne poznaju Isusa. Svojom darežljivošću možemo nekome dotaknuti srce, potaknuti nekog da traži Boga, uvesti ga u spasenje i na kraju postati prijatelji, braća ili sestre.

Božja riječ govori ovako : “Ne uskrati dobročinstva potrebitima, kad je u moći ruke tvoje da tako učiniš. Ne govori bližnjemu svojemu: ‘Idi i dođi opet, i sutra ću ti dati’, a imaš kod sebe” (Izreke 3:27). Kada su Isusa pitali: “Tko je moj bližnji?”, On je ispričao priču o čovjeku čiju nacionalnost kao ni vjersku pripadnost nije otkrio, samo ga je nazvao “neki čovjek”. Ispričao im je kako su ga razbojnici opljačkali, ranili i ostavili da umre. Kada su na njega naišli svećenik i levit – zaobišli su ga, a pomogao je Židovima omrzli Samarijanac. Na kraju priče Isus postavlja pitanje svom sugovorniku: “Koji se po tvom mišljenju, od te trojice pokazao bližnjim onomu što je zapao među razbojnike?” Naravno da je odgovor bio: “Onaj koji mu iskaza milosrđe.” Budimo i mi milosrdni makar drugima bili kao omrzli Samarijanci. Šireći kulturu milosrđa djelujemo kao pravi učenici Kristovi i odražavamo Boga svijetu koji ga očajnički treba.

 

Autorica: Snježana Budanec

PODIJELI ČLANAK