Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

DETALJI NOVOSTI

03.08.2006.

Lewis i Tolkien…

Znate li što povezuje ova dva čovjeka, autore “Narnijskih kronika” i “Gospodara prstenova”? Njih su dvoje, naime, bili bliski prijatelji i književni suradnici. Družeći se sa Tolkienom, dotadašnji ateist Lewis prihvatio je kršćanstvo!

Od tada je Lewis želio kršćanstvo približiti drugim ljudima te su tako nastale “Narnijske kronike”. Napisao je također knjigu “Pisma starijeg đavla mlađem”u kojoj stariji prenosi svoja iskustva mlađem želeći da mlađi izbjegne pogreške koje je on učinio.

Narnijske kronike su zbirka od 7 knjiga: “Čarobnjakov nećak”, “Lav, vještica, ormar”, “Konj i njegov dječak”, “Kraljević Kaspijan”, “Plovidba broda Zaragoza”, “Srebrni stolac”, “Posljednja bitka”.
Nedavno je u produkciji Walta Disneyja i Walden Medija (na čelu kojeg je američki milijarder, koji je inače kršćanin) ponovno ekraniziran roman “Lav, vještica, ormar” koji je nedavno bio i u hrvatskim kinima. Fabula je ukratko ovakva: Najmlađa djevojčica slučajno otkriva čudesnu zemlju Narniju te ubrzo sva djeca znatiželjno odlaze tamo. Susreću njene osobite stanovnike koji im otkrivaju proročanstvo da će 4 djece spasiti Narniju od zle vještice. Upoznaju i kralja Narnije, moćnog Aslana (što na turskom znači lav), počinje bitka no vještica Jadis ima skriveni adut u rukavu. Jednog od dječaka je pridobila kolačima te je on izdao svoju braću i Aslana te ga ona želi ubiti. Aslan daje svoj život za njega i oprašta mu. Nakon Aslanove smrti vještica je pobjeđena, Aslan uskrsnjuje u svoj svojoj snazi i veličini, a Narnija je spašena!

No, jeste li znali da je i “Gospodar prstenova” kršćanska alegorija? Tolkien kojem je, nakon smrti njegove majke, svećenik postao skrbnikom, u svojoj vjeri našao je mnogo utjehe te bio pobožan cijeli svoj život. Pišući “Gospodara prstenova” radnju je smjestio u mračan i drevan kraj gdje se treba odigrati končana bitka dobra i zla, a kako i sam kaže toliko je bio fasciniran ovim svijetom da je pokušao stvoriti još jedan, izmišljajući jezik za njegove osobite stanovnike te smještajući svoju zemlju u prostor i vrijeme.

To je saga o Frodu, Hobitu iz pitomog i nevinog Okruga koji preko Srednje Zemlje tajno nosi svemoćni Jedinstveni prsten, koji predstavlja metaforu moći i njenog prokletstva, sa namjerom da ga uništi u Mordoru, carstvu tame i postojbini zlog Saurona. On će to učiniti tako što će ga baciti u grotlo Planine Sudbine, mjesta na kojem su ga iskovali. Prsten mora biti uništen prije no sto se Sauron – koji zna što Frodo nosi – dočepa svog davno izgubljenog prstena i zavlada Srednjom Zemljom, svijetom koji je postojao prije no što je magija iščezla, a ljudi postali dominantna bića na njoj.

Tolkienovim kompliciranim fantastičnim svjetovima, izvor se često traži u nordijskoj mitologiji, i to prvenstveno zbog autorovog profesionalnog interesa i nordijske osnove njegovih mitoloških jezika. Istraživanja, međutim, pokazuju da je Tolkien naknadno, razmatrajući vlastitu mitološku građu, spoznao i priznao da je njena osnova kršćanstvo.

Paralelizmi Lewisovih i Tolkinovih svjetova, međutim, ne prestaju sa stvaranjem. Tolkienov “Sillmarillion” počinje stvaranjem Svijeta po Iluvatarovu silovitom i moćnom napjevu, dok kod Lewisa fantastičnu zemlju neizrecivo prekrasnom pjesmom stvara Aslan.

Zlo koje se na samom početku pojavljuje u obje fantastične zemlje ima isti izvor, a kršćanstvo, koje Lewis izravno priznaje kao svoj najbitniji poticaj, a Tolkien ga prihvaća naknadno, preslikava se na uređenje i funkcioniranje novih svjetova.

Ako Bog da, opširnije ćemo pisati na ovu temu.

 

Autor: I. N.

PODIJELI ČLANAK