Jedna od prvih stvari koja se dogodila nakon čovjekova pada bio je gubitak radosti (Postanak 3:10, 16). Kada izgubimo radost, izgubimo svoje zdravlje. Veselo je srce izvrstan lijek (Mudre izreke 17:22). Smijeh ublažava stres i životne napore. Znanstvenici koji proučavaju utjecaj smijeha na ljude izvjestili su o značajnom mjerljivom efektu, ne samo na pluća već i ostale važne unutarnje organe.
Smijeh, čak i onaj usiljeni, rezultira pozitivnim učincima na ljude, i psihički i fizički. Jedan je psiholog rekao da je smijeh dobar i za tijelo i za um. Smanjuje živčane tenzije koje negativno utječu na tjelesne funkcije i čisti naš um od muka i ljutnje. Smijeh za sobom ostavlja osjećaj duhovnog blagostanja i osobnog zadovoljstva (Cross, F. & W. “Smijeh: Put do boljeg zdravlja”; original: “Laughter: A Way to Better Health,” Science Digest, studeni 1977, stranice 15-18+)
Ideju da je smijeh zdrav u medicini je popularizirao članak Normana Cousinsa Anatomija bolesti (Anatomy of an Illness) objavljen u medicinskom časopisu New England Journal of Medicine 1976. godine te se 1979. proširila u obliku istoimenog best-sellera. Cousins, tada urednik časopisa Saturday Review, opisao je napad ankiloznog spondilitisa, kronične sustavne bolesti obilježene upalom kralježaka; i pripisao svoj čudesan oporavak liječenju koje se temeljilo na vitaminu C i smijehu. Jedan je šaljivac iz medicinskih krugova rekao: “Onaj koji se smije dulje traje.”
Biblija odavno govori da je radost Gospodnja naša snaga (Nehemija 8:10). Prorok Habakuk je usprkos neprocvjetaloj smokvi, neplodnoj lozi, unatoč tomu što će maslina podbaciti, što polja neće donijeti rod i što će štale biti prazne, rekao da će se radovati u Gospodinu (Habakuk 3:17-18). Pavao, dok čeka suđenje u zatvoru, govori o molitvi s radošću (Filipljanima 1:4). Čak ide toliko daleko da potiče Filipljane da se raduju u Gospodinu s njime (Filipljanima 2:17, 18; 4:4). Ovo je isti Pavao koji je pjevao himne sa Silom nakon što su ih istukli i bacili u tamnicu (Djela apostolska 16:23-25).
Apostoli su naučili ne dopustiti životnim okolnostima da ukradu njihovu radost. Bili su primjer onoga što kršćanin ispunjen radošću može postići. U Pavlovo je vrijeme Evanđelje uspješno navješćeno svem tada poznatom svijetu.
Neki kršćani smatraju da je Duhom ispunjen kršćanski život ispunjen religioznom trijeznošću, pritom zaboravljajući da je Isus rekao da Njegova radost ostane u nama kako bi naša radost bila potpuna (Ivan 15:11). Čak je rekao da nam našu radost nitko neće oduzeti (Ivan 16:22).
Autor: Johann Melchizedek Peter
Prevela: Ivona Bilušić
