Mnogi ljudi misle kako se znanost i vjera međusobno isključuju – misao koja proizlazi prije svega iz nerazumijevanja što vjera zapravo jest. U biblijskom smislu vjera nije niti slijepo prihvaćanje nekakvih nerazumljivih dogmi niti nada da je nešto možda istinito, a niti nešto iracionalno što se protivi zdravom razumu – biblijska je vjera pouzdanje u Boga koji ne laže (Brojevi 23:19) i čijoj se Riječi uvijek može vjerovati (Psalam 19:8,9).
Biblija nije pisana znanstvenim jezikom. Njezina svrha nije informirati ljude, nego transformirati ljude! Bog nam nije dao svoju Riječ da bismo se napuhali od znanja, nego da bismo Ga upoznali i da bi nam On promijenio život.
Kršćani vjeruju kako je Sveto Pismo Bogom nadahnuto (2 Timoteju 3:16, 2 Petrova 1:20) i zbog toga nepogrešivo i istinito. Bog je Stvoritelj svemira i prirodnih zakona koje znanost proučava, te između Božje Riječi i prave znanosti nema nikakve kontradikcije.
Čini se da je utemeljiteljima moderne znanosti to bilo sasvim jasno: uvaženi znanstvenici poput Keplera, Newtona, Pascala, Linneusa, Farradayja, Pasteura, Joulea, Maxwella i drugih, bili su kršćani.
U Izaiji (oko 6.st.pr.Kr.) 40:22 piše: ˝On (Bog) stoluje vrh kruga zemaljskog kom su stanovnici poput skakavaca.˝ U Psalmu 90:2 piše: ˝….prije nego postade kopno i krug zemaljski, od vijeka do vijeka, Bože, ti jesi!˝ Dok su se ljudi prije malo više od 500 godina bojali zaploviti u nepoznato jer su mislili da je Zemlja ravna ploča i da će pasti s njenog ruba, u Bibliji je jasno pisalo kako je okrugla.
Prije nego nam je znanost otkrila istinu, ljudi su vjerovali kako Zemlju drži Atlas, ili slon ili ogromna kornjača. U Jobu 26:7 piše: On (Bog) drži Zemlju o ništa obješenu.˝ Danas znamo da gravitacija drži nebeska tijela u njihovim orbitama i da ona doista nisu ˝obješena˝ o ništa.
Na mnogo mjesta u Starom zavjetu spominju se Hetiti. Stoljećima se njihovo postojanje nije moglo dokazati, a time je i vjerodostojnost Biblije bila upitna. No, u 19.st. njihovo je postojanje dokazano, i danas se zna mnogo o njihovoj kulturi i jeziku.
U Postanku 17:12 Bog naređuje Abrahamu da mušku djecu obrezuje točno osmi dan njihova rođenja. Tek je u 20.st. otkriveno da bi obrezivanje djeteta ranije moglo dovesti do pretjeranog krvarenja. (Za usporedbu, u mnogim drugim kulturama muška djeca su se obrezivala prvi, šesti ili dvadeseti dan rođenja.)
Psalam 8:9 govori o ˝stazama (putovima) morskim i svemu što prolazi njima˝. Tek u 18.st. B. Franklin piše članak o morskim strujama i njihovim putovima. Danas na satelitskim slikama vrlo jasno možemo vidjeti morske struje.
Ovo su samo neke zanimljive činjenice koje su pisale u Bibliji davno davno prije nego ih je znanost potvrdila.
˝Ljudi ne odbacuju Bibliju zato što se ona protivi sebi, već zato što se protivi njima.
Autor: M. D.
