Dake nam kaže da se Biblija “U onomu što objavljuje u svojoj poruci, moralnom tonu, u uvidu u budućnost, u riječima mira, utjehe i nade za sve ljude, razlikuje od svih drugih knjiga. Ona je drugačija zbog svoga uvida u ljudsku prirodu i sve stvari povezane sa životom ovdje i nakon ovoga”.
On piše: “Čitaj je da budeš mudar, i vjeruj kako bi bio siguran, prakticiraj kako bi bio svet. Čitaj ju polako, često, uz molitvu, razmišljajući, ispitujući…”. Bez želje da opširnije učim o tumačenju Biblije, napomenut ću nekoliko stvari, pored onih dosad navedenih, koje su nužne pri tumačenju Svetog Pisma.
Prvo se moramo upitati o kojoj vrsti literature je riječ. Ako su u pitanju prispodobe, metafore, proročke vizije, poput knjige Otkrivenja i slično, ne možemo doslovno uzeti njihovo značenje. Stoga prije svega trebamo razumjeti o kojoj vrsti literature je riječ.
Tumačeći Pismo moramo obratiti pozornost na dispenzaciju o kojoj je riječ kao i na povijesni okvir u kojim su se određeni događaji zbivali. Mnogoženstvo je dio Starog Zavjeta, no takav svjetonazor ne može biti prihvaćen u novozavjetnom vremenu.
Biblijski stihovi se ne smiju uzimati iz konteksta, odnosno cjeline u kojoj stoje. Stoga zajedno s tim stihom trebamo uzeti dio ispred i stih iza.
Za bilo koju kršćansku doktrinu ili praksu nužno je da Pismo na najmanje tri mjesta jasno govori o toj stvari.
Kada se neki dio tumači, onda je nužno da u obzir uzmemo pravilo da Biblija objašnjava sebe. To znači, ako neki termin na jednom mjestu znači “to” da onda i na drugom mjestu treba značiti isto. Biblija nije proturječna. Druga stvar povezana s ovim pravilom – moramo uzeti u obzir sav biblijski tekst o određenoj temi, pa tek na temelju cjelokupnog teksta tumačiti Božje upute. Ostatak teksta može nam bolje pojasniti i otkriti prethodni dio.
Kako bismo bolje razumjeli Sveto Pismo trebamo imati različite metode proučavanja. Samo redom čitati Bibliju je dobro, ali ako primijenimo drugačije metode ući ćemo “dublje” u Božju misao.
Jedna od metoda koja će nam pomoći u tomu je proučavanje tema. Odaberi jednu temu, a onda kroz cijelo Pismo traži stihove i dijelove koji govore o tomu. Tako ćeš doći do boljeg razumijevanja.
Druga metoda je proučavanje karaktera i života osoba o kojima Pismo govori.
Sljedeća metoda može biti proučavanje svake pojedine knjige. Tko i komu je pisao, zašto, pod kojim okolnostima, što je time želio postići i koje je glavno učenje te knjige?
Također nastoj zapamtiti stihove ili dijelove Pisma. Upoznaj posebna poglavlja ili bitne stihove i razmišljaj o njima kako bi se mogao pozvati u razgovoru na njih.
Autor: Damir Šićko Alić; iz knjige “Biblija?!”
