U prošlom članku, osvrnuo sam se na pravilo da onaj koji želi ući u službu treba imati dobro svjedočanstvo od svoje crkve (pastora i vjernih), čak i od onih “vani”. Drugo načelo o kojem Pismo govori je: “Neka se najprije provjere, pa onda, ako budu bez prigovora neka služe”. Ova dva pravila su slična i služe za zaštitu vjernika i crkve.
Biblija kaže: “Mnogo je zvanih ali je malo izabranih”. To se posebno odnosi na one koji su pozvani u službu. Da bi netko bio izabran i postavljen u službu, on mora proći zdrav kršćanski nauk, pokazati se vjernim, dostojnim toga da bude u službi Kralja kraljeva. On/ona treba vjerno predstavljati Isusa, kako u nauku, tako i u načinu života. Ako netko naučava drugačiji nauk od onoga koji je Isus naučavao, on nije dostojan biti službenik. Ako ne očituje Isusov karakter (moral, ljubav, svetost…) kroz svoj život on ne može biti službenik. Službenik Isusa Krista mora proći test svjedočanstva, test provjere od strane provjerenih službenika i lokalne crkve; je li on dostojan i dobar predstavnik Gospodina Isusa. On/ona trebaju biti ljudi oko kojih se ne vrte stalni prigovori ljudi zbog onoga što oni govore ili rade. A to što govore ili rade treba biti u skladu s Isusovim naukom i načinom života.
Dakle Pismo kaže: “Neka se najprije provjere, pa onda, ako budu bez prigovora, neka služe” (1. Timoteju 3:10). Taj nam redak govori da u Crkvi trebamo imati ljude koji su prokušani i zreli, sposobni procijeniti je li netko pozvan, obučen i spreman za biti postavljen u službu. Ako to nemamo, tada je moguće da nespremni i krivi ljudi budu postavljeni u službu.
Ljubljeni, držimo se Božjih pravila. Poštujmo procese koje je Bog odredio da ne budemo na štetu i sablazan tijelu Kristovom. Bez provjere nastaje nered.
Autor: Damir Šićko Alić
